Skip to main content
OneTouch

Koje su komplikacije od dijabetesa?

Koje su komplikacije od dijabetesa?2

Dijabetes može dovesti do komplikacija koje utječu na mnoge dijelove tijela uključujući mozak, oči, srce, bubrege i živce. Komplikacije dijabetesa mogu biti dugotrajne (kronične) ili kratkotrajne (akutne).

Dugotrajne se komplikacije događaju pri slabom reguliranju glukoze u krvi i kada je ona visoka tijekom dugog vremenskog razdoblja. Održavanje normalne razine glukoze u krvi u mjeri u kojoj je to moguće, zajedno s obavljanjem redovitih pregleda i krvnih pretraga, može pomoći u odgađanju ili sprječavanju dugotrajnih komplikacija kod dijabetesa. One uključuju:

Očne bolesti

Kod puno se ljudi javlja neki oblik oboljenja oka (retinopatija) zbog oštećenja krvnih žila koje hrane mrežnicu uslijed visokih razina glukoze u krvi tijekom određenog razdoblja. To može oštetiti vid ili prouzročiti sljepilo. Očne bolesti prouzročene dijabetesom mogu poprilično uznapredovati prije nego počnu utjecati na vid, pa je važno da ljudi koji boluju od dijabetesa obavljaju redovite očne preglede. Liječenjem se, ako rano započne, može spriječiti sljepilo.

Oralno zdravlje

Osobe s dijabetesom imaju veći rizik od razvoja upale zubnog mesa (parodontitis) od osoba koje ne boluju od dijabetesa. Parodontitis može prouzročiti stvaranje zubnog karijesa i gubitak zuba, te može dovesti do drugih komplikacija poput bolesti srca. Glukoza u krvi koja nije ispravno regulirana može dovesti do infekcije usne šupljine i problema. Dobra oralna higijena može poboljšati ukupnu kontrolu glukoze, spriječiti zubni karijes i gubitak zuba, kao i druge komplikacije koje nastaju zbog dijebetesa.

Kardiovaskularna oboljenja

Kardiovaskularna oboljenja jedan su od najčešćih uzroka smrti i invaliditeta kod osoba s dijabetesom. Ona uključuju anginu (bol ili nelagoda u prsima), srčani udar, moždani udar, perifernu arterijsku bolest (smanjeni dotok krvi u udove) i kongestivno zatajenje srca (slabljenje srca koje vodi do nakupljanja tekućine u plućima i okolnim tkivima). Visoki krvni tlak, visoki kolesterol i visoka razina glukoze u krvi (uobičajene pojave kod dijabetesa) neki su od čimbenika koji povećavaju opasnost od kardiovaskularnih oboljenja.

Bolesti bubrega

Dijabetes je jedan od vodećih uzroka kroničnih (dugotrajnih) bolesti bubrega. Uzrokuju ih oštećenja malih krvnih žila u bubrezima (poznato kao nefropatija) i rezultiraju slabim radom ili potpunim prestankom rada bubrega. Kontroliranje razine glukoze u krvi i krvnog tlaka znatno smanjuju rizik od dijabetičke bolesti bubrega.

Komplikacije u trudnoći

Žene s bilo kojom vrstom dijabetesa u opasnosti su od nekoliko problema tijekom trudnoće: visoke razine glukoze mogu utjecati na razvoj ploda te dovesti i majku i dijete u opasnost od komplikacija tijekom porođaja. Visoka razina glukoze u trudnoći može prouzročiti promjene na plodu tako da je veći od uobičajenog i dobiva na težini. To može dovesti do ozljeda djeteta i majke tijekom porođaja. Također može dovesti do niske razine glukoze u krvi (hipoglikemija) bebe nakon rođenja. Kod djece koja su izložena visokoj razini glukoze u krvi u utrobi postoji veća opasnost od kasnijeg razvoja dijabetesa tipa 2. Pažljivo praćenje glukoze u krvi tijekom trudnoće vrlo je važno; u žena kojima je dijabetes utvrđen prije trudnoće, praćenje i kontroliranje razine glukoze u krvi trebalo bi početi prije trudnoće.

Oštećenje živaca

Oštećenje živaca (neuropatija) nastaje zbog duljih visokih razina glukoze u krvi koje mogu izazvati oštećenje živaca u tijelu. Najčešće se javlja periferna neuropatija koja uglavnom pogađa osjetne živce u stopalima. Posljedice mogu biti bol, trnci i gubitak osjeta. Zbog neuropatije, ozljede mogu ostati neopažene, što dovodi do čireva, ozbiljnih infekcija i, u nekim slučajevima, amputacija. Oštećenje živaca može prouzročiti erektilnu disfunkciju (seksualne probleme kod muškaraca), kao i probleme s probavom, mokrenjem i drugim funkcijama.

Dijabetičko stopalo

Pored oštećenja živaca kod osoba s dijabetesom može doći i do slabljenja cirkulacije u stopalima zbog oštećenja krvnih žila. Ti problemi povećavaju opasnost od čireva, infekcija i amputacije. Osobe s dijabetesom suočavaju se s opasnosti od amputacije koja može biti i više od 20 puta veća nego kod osoba koje nemaju dijabetes. Pa ipak, uz dobru kontrolu glukoze u krvi, velik se broj amputacija može izbjeći. S obzirom na sve te opasnosti, osobe s dijabetesom trebaju redovito pregledavati stopala kako bi se problemi rano uočili.

Kratkotrajne ili akutne komplikacije mogu se povezati s niskom ili visokom razinom glukoze u krvi. One uključuju hipoglikemiju i s njom povezane krize poput napadaja, kao i krize povezane s hiperglikemijom, kao što su dijabetička ketoacidoza (DKA) i hiperglikemijsko hiperosmolarno stanje (HHS). Često se javljaju iznenada i mogu biti opasne po život. Srećom, mogu se brzo spriječiti ili liječiti ako Vi i Vaši najmiliji znate što učiniti i kako to učiniti.

Hipoglikemija: niska razina šećera u krvi3

Hipoglikemija podrazumijeva nisku razinu glukoze u krvi. Ponekad se naziva i „hipo” i može se javiti u bilo koje doba dana ili noći. Kada Vaše tijelo nema dovoljno glukoze za korištenje za energiju, obično kada je razina glukoze u krvi 3,9 mmol/L ili niža, patite od hipoglikemije.

Znakovi i simptomi niskog šećera u krvi uključuju:

  • naglu, vrlo jaku glad
  • glavobolju
  • drhtavicu
  • slabost/umor
  • hladan znoj
  • brzo kucanje srca
  • tjeskobu/nervozu
  • razdražljivost.

Što treba napraviti u slučaju niskog šećera u krvi

  • Provjerite šećer u krvi kako bi se potvrdilo da je razina glukoze u krvi 3,9 mmol/L ili niža.
  • Primijenite pravilo 15/15^:
    • uzmite 15 grama ugljikohidrata s brzim djelovanjem koji sadrži glukozu, na primjer: čašicu voćnog soka, tri do četiri čajne žličice (1 jušna žlica) šećera razmućenog u vodi, glukozni gel ili tablete glukoze (provjeriti na naljepnici koliko odgovara 15 grama)
    • pričekajte 15 minuta i ponovno provjerite šećer
    • ako je razina glukoze u krvi i dalje niska, nastavite:
      • izmjenjivati uzimanje 15 g glukoze s 15 minuta čekanja za mjerenje šećera u krvi sve dok se ne dobije prihvatljiva vrijednost.
  • Obavezno treba pojesti sljedeći obrok da bi se spriječila nova pojava niskog šećera u krvi.
  • Ako su simptomi i dalje prisutni, obratite se liječniku.

Hipoglikemija, ako se ne kontrolira, može dovesti do promjena u mentalnom stanju, uzrokujući iznimnu zbunjenost, gubitak svijesti ili napadaje, u određenim slučajevima. Dobro je znati svoje simptome hipoglikemije i biti uvijek spreman na brzo liječenje, naročito ako uzimate inzulin. Također je korisno da Vaši voljeni i prijatelji znaju Vaše znakove niskog šećera u krvi i kako Vam mogu pomoći da ih liječite u slučaju nužde ako si niste u stanju sami pomoći. Vaš zdravstveni djelatnik može podučiti Vašu obitelj i prijatelje o hitnim slučajevima kod dijabetesa i kako se pripremiti za njih.

Hiperglikemija: visoka razina glukoze u krvi2

Visoka razina glukoze u krvi može se pojaviti kada nisu uravnoteženi obroci, tjelesna aktivnost i lijekovi: previše hrane, nedovoljno aktivnosti i nedovoljno lijekova. Do toga može doći i kada se ne osjećate dobro ili ste pod stresom. Ako imate visoke razine glukoze u krvi, podložniji ste infekcijama. A infekcija može prouzročiti još veći rast razine glukoze u krvi.

Znakovi hiperglikemije

  • Hiperglikemija ili visoka razina glukoze u krvi ključni je pokazatelj dijabetesa pa su i simptomi isti kao i simptomi dijabetesa. Oni uključuju:
  • često mokrenje
  • jaku žeđ i/ili glad
  • suha usta
  • neobjašnjiv gubitak težine
  • zamagljen vid
  • nedostatak energije i izniman umor.

Što treba napraviti u slučaju visokog šećera u krvi:

  • pozvati liječnika kako bi provjerio treba li promijeniti lijekove
  • redovito provjeravati glukozu u krvi
  • piti više vode da bi se višak šećera izbacio urinom
  • raditi umjerene vježbe
  • smanjiti porcije hrane u obrocima koji slijede.

Dijabetička ketoacidoza4 (DKA) događa se kada se visoke razine ketona nakupljaju u Vašem tijelu. Ketoni su kemikalije koje se proizvode kada postoji nedostatak inzulina u tijelu i ono počne razgrađivati masti radi stvaranja energije. To se događa zato što tijelo ne može koristiti glukozu kad ima malo ili nimalo inzulina i prisiljeno je sagorijevati masti. Visoke razine ketona u krvi imaju otrovni učinak.

Znakovi i simptomi ovog stanja uključuju poteškoće s disanjem, brzo disanje ili otežano disanje s dahom voćnog mirisa; mučninu, povraćanje, ketone u urinu ili krvi i visoku razinu glukoze u krvi.

Dijabetička ketoacidoza je hitno stanje koje zahtijeva hitni tretman. Obično je potrebno liječenje u bolnici. Pozovite hitnu pomoć ili idite u najbližu bolnicu kada sumnjate da imate DKA.

Ovakvo stanje možete spriječiti jednostavnim testom urina za provjeru ketona koji je dostupan u ljekarnama. Nemojte vježbati ako je glukoza u krvi veća od 13,3 mmol/L i ako su ketoni prisutni u Vašem urinu. Zamolite svog pružatelja zdravstvene skrbi za dodatne smjernice za testiranje glukoze u krvi i ketona ako ste otkrili ketone u urinu.

Hiperglikemijsko hiperosmolarno stanje (HHS)3 hitno je stanje koje se obično nađe kod starijih osoba s vrlo visokom razinom glukoze u krvi. Problem najčešće izazivaju prateće bolesti kao što su upala pluća, infekcija urinarnog trakta ili druga vrsta infekcija, ili neuspjeh u pridržavanju plana liječenja dijabetesa.

Hiperglikemijsko hiperosmolarno stanje uzrokuje tešku dehidraciju i, ako se ne liječi, može dovesti do napadaja, kome, pa čak i smrti. Ostali znakovi i simptomi uključuju pojačano mokrenje, ekstremnu žeđ, vrućicu i promjene vida.

Hiperglikemijsko hiperosmolarno stanje hitno je stanje koje zahtijeva hitni tretman. Pozovite hitnu pomoć ili idite u najbližu bolnicu.

Kako biste spriječili ovo stanje, redovito provjerajte glukozu u krvi, a kada ste bolesni, i češće. Razgovarajte sa svojim pružateljem zdravstvene skrbi o tome kada i koliko često se trebate testirati tijekom bolesti.

Kako se mogu spriječiti komplikacije dijabetesa?2

Kada se ne kontrolira ispravno, dijabetes može dovesti do komplikacija, kako kratkotrajnih (akutnih), tako i dugotrajnih (kroničnih).

Dobro osmišljen, cjelovit plan upravljanja dijabetesom može spriječiti s njim povezane zdravstvene probleme. On može uključiti

  • kontrolu razine glukoze u krvi
  • pravilnu kontrolu krvnog tlaka i razina kolesterola
  • redovite laboratorijske pretrage, pregled očiju i stopala te druge preglede radi ranog otkrivanja i liječenja problema
  • prikupljanje svih dostupnih informacija o tome kako na najbolji način regulirati dijabetes uključujući
    • odabir zdrave hrane
    • održavanje tjelesne aktivnosti
    • uzimanje lijekova prema uputama liječnika
    • redovito mjerenje glukoze u krvi
    • znanje o tome kako možete spriječiti i liječiti hitne slučajeve kod dijabetesa.

 

2 IDF Diabetes Atlas (8th Ed.) (2017). Međunarodna dijabetička federacija: Bruxelles, Belgija. Online pristup 5. svibnja 2018. @ http://diabetesatlas.org/IDF_Diabetes_Atlas_8e_interactive_EN/

3 Američka dijabetička asocijacija. (ADA) Standards of Medical Care in Diabetes–2018. Diabetes Care 2018; 41, dodatak 1. Online pristup 6. svibnja 2018. @ http://care.diabetesjournals.org/content/diacare/suppl/2017/12/08/41.Supplement_1.DC1/DC_41_S1_Combined.pdf

4 Američka dijabetička asocijacija. (ADA) – DKA and Ketones. Online pristup 7. svibnja 2018. @ http://www.diabetes.org/living‐with‐diabetes/complications/ketoacidosis‐dka.html

^ MedlinePlus. 15/15 Rule. Nacionalni zdravstveni institut (NIH)/ Američka nacionalna medicinska biblioteka. Bethesda, MD. Online pristup 23. svibnja [email protected] https://medlineplus.gov/ency/imagepages/19815.htm

CO/LFS/0416/0039(1)